Fočanska sehara®

Nakon prvog oslobađanja Foče od strane partizana u drugoj polovini januara 1942 i čuvenog Igmanskog marša  Prve proleterske brigade, glavnina snaga NOV Jugoslavije našla se u Foči. Krajem januara 1942. Vrhovni štab takođe prelazi u Foču, koja postaje centar NOB-a i ostaje sve do 10. maja 1942. godine. Iz Foče su uspostavljene veze sa Glavnim štabovima neposredno i preko ilegalnih kanala u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Izvršene su analize i uopštena iskustva iz dotadašnjih borbi, pa su na osnovu procjenjene situacije i u ovom periodu donijete značajne odluke. Tako je nastala Fočanska republika.

U historiji je to vrijeme zabilježeno i kao "fočanski period". U to vrijeme zabilježen je vrlo živ politički, kulturno-sportski rad, o čemu se može dijelom pročitati i u sljedećem odlomku knjige "II svjetski rat" u izdanju Narodne knjige Beograd, napisane od skupine autora.

To je zapravo samo jedna ljepša strana priče, jako lijepo upakovana i viđenje tih i tadašnjih događaja u Foči i oko nje. S njim se možemo slagati ili ne, ali jedno sigurno da ga ne možemo negirati. Sve ovo je dio historije Foče i dio je svjedočenja iz pera jednog od sudionika i kao takvo ga treba i prihvatiti. Naravno da ima i drugačijih i nama bližih viđenja koja treba obraditi i prezentovati, da li ovdje ili na nekom drugom mjestu na nama je. Dosad ili smo nikako, ili jako površno - više stidljivo i bojažljivo napisali sami mi Fočaci o dešavanjima koja su prethodila neposredno ovom periodu, te o prelasku i preoblačenju četničkih zlikovačkih odijela s novim partizanskim. Izuzetak je rahmetli Adil-beg Zulfikarpašić, dotada istaknuti politički i vojni aktivista NOB-a, koji je zbog toga i došao u otvoreni sukob sa vrhom KPJ i Titom -  što ga je pratilo veći dio života.